Sterilizacija odnosno kastracija je kirurško odstranjivanje gonada ili spolnih organa ženki i mužjaka radi sprečavanja estrusa, koncepcije i prenapučenosti.

                Rana kastracija štenadi i mačića ( 6-7 tjedana starosti ) sve je popularnija metoda u SAD-u i radi ju oko trećine veterinarskih škola. Radi se o prepubertetnoj gonadektomiji tj kirurškoj sterilizaciji seksualno nezrelih životinja. Time se sprečava prenapučenost i usmrćivanja, jer se u SAD-u usmrti nekoliko milijuna pasa i mačaka godišnje ( oko 2,5 milijuna iako brojna istraživanja ukazuju i na puno veći broj od 3 - 4 milijuna;  http://www.bradfordlicensing.com/documents/pets-fact-sheet.pdf ), a milijuni budu napušteni. I taj je broj premali obzirom da ne uključuje klinike i skloništa koji ne daju podatke u javnost. Kod nas takvih podataka uopće nema.

                Kao i kod nas i u Americi vjeruju da niti jedan pas ili mačka ne bi smjeli biti udomljeni, a da im se dopusti dalja reprodukcija i upravo zato se potiče koncept ranih kastracija. Kod nas se preporučuju kastracije u dobi od oko 6 mjeseci, tj. prije prvog tjeranja. To ne samo da je put prevencije neželjene populacije pasa i mačaka već se tako smanjuje i rizik od mamarnih neoplazija ( tumora mliječne žlijezde ) na 0.5% rizika nesteriliziranih kujica, a poslije prvog tjeranja na 8% rizika.

                Prema dostupnim podacima oko 20% kastriranih životinja imalo je barem jedno leglo prije kastracije. Iako mnoga skloništa za životinje traže da novi vlasnik potpiše ugovor u kojem je stavka o kastraciji njihova novoudomljenog ljubimca, mnogi vlasnici se ne drže tog ugovora. To se događa čak i kad je kastracija financijski besplatna za vlasnike. Stoga je kod nas praksa da niti jedna životinja ne napušta sklonište dok nije kastrirana. Problem nastaje kod udomljavanja štenadi kod kojih čekamo onih šest mjeseci, pa vlasnike upozoravamo da se moraju držati ugovora. Isto tako postoji predrasuda da mužjake ne treba kastrirati, iako oni naprave novo leglo štenadi jednako kao i kujica.

                Prednosti kastracija pred komplikacijama su brojne,a komplikacije su rijetke iako moguće. Manje komplikacije su  ( kao i pri svakoj operaciji ) naticanje rubova rane, reakcija na šavove, abnormalnosti u brzini i kvaliteti bila. Niti jedna takva komplikacija nije zabilježena u većim postocima.

                Mnogi strahuju da bi štenad i mačići kastrirani u ranijoj dobi bili zaustavljeni u rastu, međutim nekoliko istraživanja to opovrgava ( Sveučilište u Floridi ), pa čak dokazuje suprotno mjerenjem konačne duljine palčane i lakatne kosti.

Pretilost se može javiti i to češće u ženki nego u mužjaka, ali je ona uzrokovana mnogobrojnim faktorima među kojima su i količina hrane i razina aktivnosti. Npr. kastrirane mačke trebale bi dobivati oko 30% manje hrane nego nekastrirane.

Spomenuta kastracija može u manjem postotku uzrokovati pojavu inkontinencije u kuja.

U članku (Kastracije ZA i PROTIV) pišemo o novijim i drukčijim pristupima razmišljanju o kastracijama.

Tatjana Zajec, dr.med.vet.