SMIRUJUĆI SIGNALI (CALMING SIGNALS by Turid Rugaas)
 

Za vrste koje žive u čoporu važno je da imaju dobro razvijenu međusobnu komunikaciju. Tu komunikaciju koriste u raznim situacijama,kao što su zajednički lov, podizanje mladunaca i, najvažnije, da zajedno žive u miru. Konflikti dovode do ozljeđivanja, što znatno oslabljuje čopor, a samim time i mogućnost preživljavanja.

Psi iznimno dobro zamjećuju sitne detalje, kao što su  kratki signal i najmanja promjena u ponašanju ili promjena u vašim očima.

Psi imaju oko 30 smirujućih signala u ponašanju. Neki signali su tipični za sve pse, dok neke možemo vidjeti smo kod nekih pasa.
 

PROBLEM

Smirujuće signale psi koriste da bi komunicirali i s ljudima, vjerujući da ih oni razumiju. Nažalost, puno ljudi još uvijek ne razumije smirujuće signale  te ih u nekim slučajevima i krivo tumače i kažnjavaju, što definitivno vodi k ozbiljnom povređivanju naravi psa i komunikacije. Neki psi jednostavno odustaju od takve komunikacije, što može dovesti do agresije i prema ljudima i prema psima, jer odmah reagiraju, bez prethodnog upozorenja.

Tipični primjer nerazumijevanja smirujućih signala: Vlasnik zove psa, a pas još dobro ne razumije što to znači. Vlasnik to tumači kao da je pas tvrdoglav i počinje vikati,jer misli da će vikanjem riješiti problem (čime ga u stvari povećava). U tom trenutku pas počinje slati smirujuće signale vlasniku: oblizivanjem,usporavanjem kretanja, okretanjem glave, njušenjem po podu. Vlasnika to još više ljuti i kreće kazniti psa. Pas je na kraju kažnjen samo zato što je vlasniku slao smirujuće signale.

Shvaćajući smirujuće signale kod pasa, možemo puno lakše komunicirati s njima, a često i spriječiti neželjenu agresiju.

Neke od smirujućih signala možemo i mi upućivati psima u različitim situacijama.

 
KAKO PSI KORISTE SMIRUJUĆE SIGNALE

Psi mogu pokazivati smirujuće signale u puno situacija koje mogu biti stresne za njih u pozitivnom ili negativnom smislu. Važno je znati procijeniti psa i situaciju, jer neće svi psi u istim situacijama uvijek pokazivati iste signale. Psi koji su dobro socijalizirani pokazivat će u komunikaciji manje smirujućih signala u smislu prijetnje ili negativnog stresa te će ih koristiti u svakodnevnoj komunikaciji i kod velikog uzbuđenja, a psi koji su,na primjer, plašljiviji pokazivat će više smirujućih signala u smislune gativnog stresa i straha. Isto tako, psi će, u velikom broju slučajeva,uvijek prije agresije pokušati „smiriti situaciju“.

 
Neki primjeri situacija gdje psi pokazuju smirujuće signale:

*     Naginjanje iznad psa

*     Vikanje na psa

*     Nervozno ponašanje prema psu ili svađa s nekim drugim pokraj psa

*     Hodanje direktno prema psu

*     Posjet veterinaru

*     Kad je pas jako uzbuđen, na primjer u iščekivanju da se ide u šetnju

*     Kad iščekuje hranu, igru i slično

*     Kada je trening predugačak ili zahtjevamo preteške zadatke

*     Kada pas razmišlja/bavi se rješavanjem novog zadatka

*     Nagli pokreti, naglo grabljenje ogrlice ili psa te bilo kakvi prijeteći pokreti

 
Svi psi znaju sve smirujuće signale, jer su oni jedinstveni za sve pasmine. Kada se psi sreću, primarno iskazuju smirujuće signale kako bi dali do znanja jedan drugome da su 'ok' i ne žele nikakav konflikt. Tako, na primjer, jedan može zijevnuti i okrenuti glavu u stranu, doks e drugi može oblizati i potpuno okrenuti leđa ili samo njušiti po podu.

 
NEKI OD SIGNALA KOJE SVI PSI POKAZUJU

*     ZIJEVANJE

*     OBLIZIVANJE:

To je jedan od najčešćih signala i lako ga je uočiti kod pasa. Posebno ga koriste crni psi,psi s puno dlake na glavi, odnosno općenito psi koji ne mogu jasno pokazati ekspresiju lica, za razliku od onih koji su svjetlijih boja, vidljivih očiju i duge njuške.


*     OKRETANJE TJELA OD OBJEKTA ILI SAMO OKRETANJE GLAVE U STRANU:

Psi mogu samo lagano okrenuti glavu u stranu ili to učiniti izrazito, pa čak i okrenuti cijelot ijelo. Psi vrlo često koriste taj pokret pri prilasku drugim psima kako bi unaprijed smirili situaciju.

 

*     SPUŠTANJE NA PREDNJE NOGE (kao da zove na igru):

* 

Takvo se ponašanje malo razlikuje od pravog poziva na igru jer je smirenije. U krajnjem slučaju i pravi poziv na igru na neki je način smanjenje tenzija u trenutačnoj situaciji. Na primjer, kod štenaca koji se boje pasa takvo ponašanje možemo vidjeti u trenutku kada se malo priviknu na prisutne pse pa bi im ipak željeli prići.

*     NJUŠENJE PODA:
 
*     Taj signal često možemo uočiti kod štenaca ili u  bučnim, jako ometajućim okolnostima, gdje ima puno pasa ili ljudi. Također, pas može početi njušiti pod ako s njime prilazimo objektu koji mu je čudan i zastrašujuć. Njuškanje poda može biti različito, od kretanja nosa brzo dolje prema zemlji i vraćanja unatrag do zabadanja nosa u zemlju i upornog njuškanja nekoliko minuta. Naravno, psi puno njuškaju i kako bi "pročitali novine“. Psi su unaprijed programirani da koriste nos i to je njihova omiljena aktivnost. Međutim, ponekad je to smirujući signal - to ovisi o situaciji. Dakle, obratite pozornost kada se i u kojim situacijama njuškanje događa!

 
*     USPORENO HODANJE: Jako brzi prilazak većina pasa vidi kao prijetnju, pa će vjerojatno pokušati zaustaviti onoga tko prilazi. To je dijelom lovni nagon koji je potaknut brzm kretanjem čovjeka ili psa koji prilazi. Ako navedeni pas ili čovjek još k tome prilaze i direktno prema psu, stvaraju prijetnju i automatski pokreću obrambeni mehanizam. Nesiguran pas kretat će se sporije, pa kada uočite takvog psa, možete i vi reagirati sporijim kretanjem.Ako vam pas prilazi usporeno kada ga zovete, razmislite jeste li ljuti i vičete li ili ga svaki put kada ga zovete stavljate na povodac i odvodite.
 

*     UKOČENOST: Takvo se ponašanje  povezuje s lovnim nagonom, jer kad pas lovi plijen, on se u trenutku zaustavljanja plijena isto zaustavlja i ostaje potpuno miran. To možemo vidjeti kod lovljenja mačke. Pas može pokazati taj smirujući signal u kombinaciji sa sporim hodanjem tako da će se sporo kretati, pa se ukočiti, pa se opet sporo kretati... Isto tako, taj signal možemo vidjeti neposredno prije napada na psa ili čovjeka. Ljudi često ne vide taj signal, ne reagiraju na vrijeme, pa dođe do agresije. Pas se može ukočiti u trenutku kada je u prijetećoj situaciji, a nema mjesta za uzmak.
 

*     PODIZANJE PREDNJE ŠAPE:

 

*     To je signal koji rjeđe viđamo, a pas ga često zna kombinirati sa sjedanjem kao smirujućim signalom, kako bi ga pojačao.

 

*     HODANJE U LUKU:
 

Taj signal psi često koriste, pa ako ga zanemarujemo vrlo lako možemo izazvati agresiju kod psa. Ako psu prilazimo direktno, kod njega izazivamo obrambene instinkte, pa će neki reagirati samo smirujućim signalima, a neki se neće zadržati samo na njima, nego će prijeći u agresiju. Zato je važno da psu dopustimo da prilazi prema svojoj odluci, u smislu prilaženja u luku, a ne ga forsirati da hoda uz nogu i prilazi direktno. To definitivno ne bi bio njegov izbor. Također, kada prilazite drugom psu, sjetite se tog signala i iskoristite ga. Uvelike ćete prevenirati loš ishod tog susreta.
 

OSTALI SMIRUJUĆI SIGNALI

Niže navedeni signali nisu toliko česti i pojavljuju se u ekstremnijim situacijama ili samo kod nekih pasa.

*     „smiješenje“ – može se iskazivati samo povlačenjem usnica unatrag ili/i pokazivanjem zubi.

*     Mahanje repom – kad je pas u ekstremnom stresu, može početi mahati repom, što ljudi često krivo interpretiraju da je pas dobro te ga nastave izlagati još većem stresu.

*     Uriniranje pod sebe – često je u kombinaciji s mahanjem repa i pokušajima da nas liže po licu. To je definitivno slika jako preplašenog psa.

*     Spušta uši i ima izraz lica poput šteneta.

*     Lijeganje s trbuhom prema podu. To se razlikuje od podređivanja - kad pas liježe na leđa.

 
Promatranje pasa i uočavanje signala koje šalju drugim psima i nama, kao i korištenje smirujućih signala kako bismo komunicirali sa psima uvelike nam može pomoći u smanjenju stresa kod pasa, preveniranju agresije, smanjenju straha te u normalnom odgoju, socijalizaciji i bilo kojoj vrsti treninga.