Konzekvencijalizam (posljedice)

   Prava životinja (prava)

   Veze (odnos vlasnik – kućni ljubimac)

 

Konzekvencijalizam

     Da počnemo s ugodom i boli: kastracije uzrokuju određenu količinu tj. stupanj boli u svakoj životinji – obično ona nije dugotrajna, koriste se analgetici, ali je i dalje bol tu.

     Što se tiče teorije, tu je bol i zato se može glasati protiv kastracije, no radi se na smanjenju boli, a to je opet glas za.Isto tako radimo operaciju koja uzrokuje bol, a bez ikakve koristi za životinju.

     Tu je i nešto što izostaje, jedan pozitivan osjećaj – prirodno ponašanje, maternalni instinkt koji te životinje nikad neće upoznati. Znači, nešto je negativno u izostanku pozitivnih osjećaja koji su mogli nastati.

     Potpuno je ista alternativa – životinje imaju te osjećaje, ali ih suprimiramo, jer se one ne mogu pariti. Nastaje osjećaj frustracije koji je jako izražen kod mnogih životinja.

     Onda imamo i pitanje na koji način bivaju tretirane životinje koje nisu kastrirane od onih koje jesu? Ako se bolje brinemo o onima koje su kastrirane, onda je sretniji život jasna posljedica kastracije (popravili smo ponašanje životinje – ne bježi nam, na označava teritorij, ne glasa se i sl.)

     Razumno je pretpostaviti da u vrijeme operacije, kao i prije same operacije ili u vrijeme oporavka, životinje bi radije da ne budu u negativnom stanju straha, boli, nelagode. Ljudska je želja da životinja bude kastrirana, a životinjske želje ne idu dalje od želje za izostankom boli i nelagode. Ne razmišljaju o izostanku želje za parenjem ili podmlatkom.

    Iz ove je perspektive kastracija moralno neupitna.

    Kratkoročno gledajući imamo takve posljedice no postoje i dugoročne posljedice, koje kastracija može imati na zdravlje životinja i posebno se u zadnje vrijeme spominje pojava osteosarcoma u velikih pasmina pasa.

Prava životinja

     Ako se stavim na mjesto određene životinje – hoće li kastracija, kad se uzmu u obzir sve činjenice, biti dobra stvar?

     Da bismo odgovorili na ovo pitanje, trebamo razumjeti što su to prava životinja i na što se točno odnose.

     Najčešće se odnosi na pet sloboda ili pet prava životinja:

a)           pristup svježoj vodi i hrani koja u potpunosti zadovoljava potrebe jedinke

b)           osigurati zadovoljavajući okoliš, uključujući sklonište i mjesto za odmor

c)            prevencija bolesti ili brza dijagnoza i liječenje

d)           osigurati dovoljno prostora, pogodan objekt i društvo životinja iste vrste

e)           zajamčiti (osigurati) uvjete i tretman kojim će izbjeći psihičku (duševnu) patnju

 

     Tj. prevencija od preuranjene smrti, boli, straha i svih ostalih oblika patnje!

     Imaju li životinje pravo na odabir oko pitanja reprodukcije, da odlučuju hoće li imati djecu, kad će ju imati i sl.?

     Sama domestifikacija životinja temelji se na praksi uzgoja i time su one ovisne o ljudima i ljudi stvaraju robove. No opet, kastracije služe i tome da ne nastaju novi robovi koji su ranjivi i ovisni o ljudima (problematičan argument).

     Ovdje je i važnije pravo da ti nitko ne našteti i pravo na poštovanje. Pitanje je je li bolje napraviti manju štetu određenoj individui, a da bi opravdalo veće dobro – npr. jadno potomstvo o kojem nitko ne brine i samo umire.

     Pravo: integritet tijela – brojni zakoni danas uređuju ovo pravo (zabranjeno rezanje uški, repova i sl.) no i gonade su dio tijela. Kod ljudi – obrezivanje i kod žena i kod muškaraca.

     Integritet tijela napadamo kad nam pas ima npr. tumor testisa i tad je opravdano izrezati iako će to utjecati na integritet. Životinje svejedno neće svojevoljno nam dati to pravo da odlučujemo iako ne mogu razmišljati o tumoru na način na koji razmišljamo mi.

 

Veze (odnos vlasnik – kućni ljubimac)

     Ključna je vrijednost emocionalne veze, posebno prema onima koji su ovisni i ranjivi

     Iz ove perspektive su važni napuštanje, nebriga i nesposobnost da se brinemo o potrebama onih koji o nama ovise i s kojima smo u emocionalnoj vezi.

     Često čujemo da su kućni ljubimci dio obitelji svojih vlasnika i oni su subjekti prisnog odnosa. I iz tog stajališta je li kastracija dio brižnog odnosa prema onima koje volimo?

     Kastracija može produbiti taj odnos, životinje se bolje uklope u život obitelji. One koje se slabije uklapaju – jer bježe, obilježavaju teritorij, mogu biti i predane skloništu ili eutanazirane. Zato možemo reći da će kastracija učvrstiti povezanost u obitelji i svaki se vlasnik treba upitati je li se kastracija uklapa u njihovom emocionalnom odnosu.

     Druga strana sličnog slučaja – kastracija može biti i sankcija za neželjeno ponašanje i time se životinja kažnjava, jer se nije ponašala prema zadanim parametrima vlasnika – DOMINACIJA VLASNIKA i životinje su prema tome uvijek ovisne o vlasniku.

     BRIŽNI ODNOS prožet ljubavlju i odanošću koji ipak nije jednak za sve strane u tom odnosu; oni nisu neophodno problematični (dijete i roditelj), ali se kastracija čini problematična s ovog stajališta.

Reference:

• Inconvenient Desires: Should we Routinely Neuter Companion Animals?; Danish Centre for Bioethics and Risk Assessment, 2012.
• Cat crisis report, RSPCA, March 2014.
• JAVMA - Writing a Letter to the Editor, 2012. (Journal of the American Veterinary Medical Association)
• Ovariohysterectomy versus ovariectomy for elective sterilization of female dogs and cats: is removal of the uterus necessary?; Michael DeTora, dvm, and Robert J. McCarthy, dvm, ms, dacvs; From the Department of Clinical Sciences, Cummings School of Veterinary Medicine, Tufts University, North Grafton; JAVMA, Vol 239, No. 11, December 1, 2011

 

Tatjana Zajec, dr.med.vet.

Zagreb, 24. studenog 2015. godine